Rat na Bliskom istoku ranjava turizam. "U takvoj situaciji ljudi ne vole putovati daleko od kuće"

Ti su poremećaji odmah postali vidljivi rastom cijena nafte i plina budući da jeIran posegnuo za svojim najjačim geopolitičkim oružjem - blokadom prometa kroz Hormuški tjesnac. Zbog toga je u u Perzijskom zaljevu prisilno usidreno stotine tankera s naftom i ukapljenim plinom.

Lančana reakcija bila je neminovna pa je u ponedjeljak, čim su otvorene burze, narasla cijena nafte i plina. U Hrvatskoj smo u srijedu svjedočili blagom poskupljenju naftnih derivata. Analitičari i domaći i strani slažu se kako će to neminovno utjecati i na rast inflacije, a suglasni su i oko toga da će sve to ovisiti o trajanju sukoba. Potraje li mjesecima, problemi će biti veći, a pritisak inflacije sve snažniji. Skuplje gorivo prelit će se na rast cijena transporta, logistike, a time i krajnjih proizvoda.

"Turizam je najosjetljivija biljka"

Otegne li se sukob do ljeta, ugrozit će i turizam, naročito na Mediteranu području koje se dodiruje i u manjoj mjeri dijeli prostor s Bliskim istokom. Uostalom, Iran je u odmazdi zbog napada, a vjerojatno s ciljem da u sukob uvuče još zemalja i pokaže dokle može vojno djelovati, u noći s prošle nedjelje na ponedjeljak dronovima napao britansku vojnu bazu Akrotiri na Cipru. A Cipar je usred istočnog Mediterana, turistička je zemlja, a pola otoka je teritorij Europske unije.

Iako je Hrvatska podalje od područja ratnog sukoba - Akrotiri na Cipru gdje je djelovao iranski dron udaljen je oko 1500 kilometara od naše obale - sukob na Bliskom istoku nije dobra vijest za hrvatski turizam i ekonomiju općenito koja uvelike ovisi o rezultatima turističke sezone.

"Turistička sezona može biti ugrožena čim se puca u blizini i dok su vojni brodovi i nosači aviona u Sredozemlju. Turizam je najosjetljivija biljka što se tiče ekonomije. A i ljudi se, kada je ovakva situacija, ne vole odmicati daleko od vlastite kuće gdje se osjećaju sigurnijima", smatra ekonomski analitičar, sveučilišni profesor i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić.

"Odvratit će goste s drugih kontinenata"

Iako Hrvatska nije (pre)blizu neposrednoj zoni sukoba, turisti drugačije to percipiraju. Jurčić podsjeća kako je Hrvatska to osjetila 1999. godine kada je NATO od ožujka do lipnja bombardirao Srbiju.

"To se odrazilo na turističku kod nas. Turistima sa sjevera Europe, kada su gledali kartu, izgledalo je da se sve to događa vrlo blizu, iako se ovdje nije pucalo. No ljudi strahuju da ne doleti neko tane. Vjerojatno tako gledaju i sada, pogotovo nakon napada na Cipar, jer to je već Sredozemlje", ističe Jurčić.

Slično nam govori i ekonomski analitičar Petar Vušković.

"Što se turizma tiče, izravni učinak sukoba na Bliskom istoku vjerojatno bi bio ograničen. Hrvatska nije sigurnosno upitna destinacija premda napad na Cipar koji je, gledajući na karti svijeta, odmah pored nas može odvratiti goste. U prvom redu one s drugih kontinenata - Azije, Amerike i Australije", kaže.

Odakle stiže najviše prekomorskih turista

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz vaneuropskih zemalja lani je u Hrvatskoj najviše turista bilo iz SAD-a, više od 805 tisuća.

Prema istom izvoru, deset udaljenih i prekomorskih zemalja odakle je 2025. godine došlo najviše turista u Hrvatsku bile su:

SAD 805.000

Australija 196.000

Kanada 180.000

Kina 155.000

Južna Koreja 151.000

Tajvan 76.000

Brazil 75.000

Indija 60.000

Japan 54.000

Argentina 51.000

Lanjska sezona bila je rekordna

DZS je prošloga tjedna objavio podatke o dolascima i noćenjima stranih turista u komercijalnom smještaju prošle godine, prema kojima je Njemačka, unatoč blagom padu, zadržala vodeće mjesto. Lani je u Hrvatsku došlo tri milijuna turista iz Njemačke ili 17,3 posto u ukupnom broju stranih gostiju. Nakon Nijemaca redom su najbrojniji europski gosti bili iz Slovenije, Austrije, Poljske, Češke, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije, Mađarske, Slovačke i Nizozemske. Osim Ujedinjenog Kraljevstva i eventualno Nizozemske, odreda je riječ o zemljama iz kojih turisti u velikoj većini dolaze u Hrvatsku cestovnim prijevozom. U ukupnom broju turista, među deset najbrojnijih jedino su Amerikanci na šestom mjestu bili prekomorski gosti.

Početkom ove godine predstavnici Hrvatske turističke zajednice (HTZ) i ministar turizma Tonči Glavina izvijestili su da je lanjska turistička sezona bila rekordna s 21,8 milijuna turista i više od 110 milijuna noćenja. No upozorili su i na izazove koji domaći turizam čekaju ove godine: od nestabilnih geopolitičkih zbivanja i ekonomskih situacija na emitivnim tržištima do promjena turističkih trendova.

"Vrhuac smo dosegnuli lani"

Izazov nestabilnih geopolitičkih zbivanja upravo se pokazuje u punoj mjeri sukobom na Bliskom istoku. Turizam je, kako kaže prof. Jurčić, osjetljiva biljka i dovoljan je neki dramatičan i neočekivan globalni, regionalni ili lokalni događaj - pandemija, rat ili potres svježi su primjeri - koji može ugroziti turističku sezonu.

Jurčić, pak, smatra kako i bez aktualnog izazova bliskoistočne krize ovogodišnja turistička sezona ne bi imala potencijal rekordne i premašila prošlogodišnju.

"Vrhunac smo dosegnuli lani jer imamo turističke kapacitete samo za one goste kojih je sve manje. Nismo izgradili kapacitete za nove turiste i to je naš problem. Predsezona i posezona postaju najvažniji dijelovi ukupne sezone jer nova generacija turista više ne traži ležaj na plaži i ležaj u sobi, nego ima druge turističke porive. No tako je i drugdje u Europi - predsezona i posezona rastu, a sezona pada. Ova situacija na Bliskom istoku mogla bi dodatno pridonijeti tomu", kazao je.